Kupnja rabljenog automobila na našim prostorima prečesto nalikuje igrama na sreću. Čista lutrija. Dok obilazite vozilo i promatrate pomno uglačani lim, u glavi vam se vrti sto pitanja: Što zapravo kupujem? Što se skriva ispod blistave boje? I ono najvažnije – koliko je ovaj automobil u stvarnosti prešao kilometara?
Opće je poznato da živimo u regiji gdje se “štelanje” i namještanje kilometraže smatra gotovo uobičajenim folklornim običajem pri preprodaji vozila. Naivniji kupci će odmahnuti rukom i reći: “Pa kilometraža se od 2006. godine redovito zapisuje na svakom tehničkom pregledu u Hrvatskoj!” Otići ćete u stanicu za tehnički pregled, platiti sitniš za izdavanje potvrde o stanju brojača i misliti da ste sigurni. No, preprodavači koji su “maheri” u svom poslu jednostavno će korigirati kilometražu prije svakog odlaska na tehnički pregled, pa vi u službenu potvrdu možete gledati do sudnjeg dana.
Drugi se kunu u povijest iz ovlaštenih servisnih knjižica. Treći pak vjeruju modernoj elektronici i tvrde da BMW ili Mercedes zapisuju kilometre u ključ, bravu ili modul zračnih jastuka pa ih je nemoguće izbrisati. Međutim, surova realnost s terena govori da nema tog sustava, digitalne zaštite ni elektronike koju iskusni računalni znalac nije u stanju prepraviti sukladno željama naručitelja posla.
No, za sve one koji se bave ovom ilegalnom rabotom stigla je iznimno loša vijest, dok poštene kupce čeka – odlična! Vraćanje kilometraže u Hrvatskoj je ozbiljno kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora, a domaći sudovi su počeli masovno primjenjivati zakon u praksi.
Mit o “mrtvom slovu na papiru”: Sudovi doista šalju iza rešetaka
Ukoliko mislite da su prijetnje zakonom tek prazne priče i pouzdano “znate” da se zbog prepravljanja kilometara nikome nikada ništa nije dogodilo, u golemoj ste zabludi. Ako ste se već niz puta okušali u prodaji automobila s podešenom kilometražom, ako znate čovjeka koji vam to odradi u tili čas ili sami softverski “popeglate” brojke na ploči, pazite da vam se osmijeh u tili čas ne zaledi.
Pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj počeo je donositi pravomoćne presude u kojima se takvi “eksperti” osuđuju na bezuvjetne i uvjetne zatvorske kazne. Kazneni zakon se više ne libi pokazati zube prevarantima koji svjesno obmanjuju kupce radi stjecanja nepripadne materijalne koristi.
Slučaj iz Virovitice: Kako je pao “majstor za kilometre”
Kako to izgleda u praksi, najbolje pokazuje stvarni i detaljno dokumentirani slučaj s hrvatskog suda. Općinski sud u Virovitici (u predmetu K-230/2019) donio je presudu kojom je osobi koja se zaigrala pri prodaji vozila odredio jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine! Sud mu je izrekao uvjetnu osudu, što znači da se kazna neće izvršiti ako u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo.
Kako je tekla prevara i kako je prevarant razotkriven?
Cijeli modus operandi u ovom sudskom postupku ogolio je klasičnu priču s oglasnika:
- Krivotvorenje papira: Osoba osuđena u konkretnom predmetu prvo je samovoljno dopisala tekst na punomoć koja joj je izvorno bila dana isključivo za upravljanje automobilom u zemlji i inozemstvu te za odjavu vozila. Na tom je papiru protuzakonito zaokružila i dopisala opciju – mogućnost prodaje.
- Skidanje kilometara i lažni oglas: Nakon rješavanja “papira”, počinitelj se uhvatio brojača kilometara. Automobil je neistinito oglašen na prodaju s drastično manjim brojem prijeđenih kilometara, iako je prodavač svjesno znao da je vozilo prevalilo daleko veću udaljenost.
- Skupi kvar kao okidač: Kupac je nasjeo na priču, povjerovao oglasu i platio punu kupoprodajnu cijenu. Međutim, samo nekoliko dana nakon kupnje na automobilu se dogodio težak i iznimno skup mehanički kvar.
Ogorčeni kupac nije htio prijeći preko toga. Klupko se počelo brzo razmotavati, pokrenuta je službena istraga i vještačenjem je utvrđeno pravo stanje vozila.
Koja su kaznena djela počinjena i kolike su kazne?
U gore navedenom virovitičkom predmetu, sud nije tretirao skidanje kilometara kao bezazleni prekršaj ili nesporazum, već kao tešku povredu Kaznenog zakona (KZ/11). Utvrđeno je postojanje dvaju ozbiljnih kaznenih djela:
- Kazneno djelo prijevare (čl. 236. st. 1. KZ/11): Za ovo djelo, u kojem se druga osoba svjesno dovodi u zabludu lažnim prikazivanjem činjenica kako bi se ostvarila imovinska korist, zakonom je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do čak pet godina!
- Kazneno djelo krivotvorenja isprave (čl. 278. st. 3. KZ/11): Odnosi se na prepravljanje službene punomoći i dokumentacije vozila.
Isplati li se uopće rizik?
Zakon u Hrvatskoj postoji, zakon se itekako primjenjuje, a sudske presude i zatvorske kazne postale su realnost. Vraćanje kilometara više nije “siva zona” niti simpatičan trik za brzu zaradu na rabljenim vozilima – to je izravan put do dosjea i uvjetne ili bezuvjetne robije.
Ako se bavite prodajom vozila, zapitajte se: vrijedi li par stotina eura više na prodajnoj cijeni rizika da završite na optuženičkoj klupi s jednogodišnjom kaznom zatvora nad glavom? Odgovor je jasan. S druge strane, kupci napokon dobivaju snažan pravni alat u ruke. Ako sumnjate da ste prevareni, nemojte očajavati – prijavite prevaru, jer hrvatsko pravosuđe više ne prašta “kreativnost” s brojačima kilometara.