Svakodnevna vožnja gradskim ulicama često nalikuje pravoj kakofoniji zvukova i bljeskova. Sirena se koristi kao izraz frustracije zbog gužve, kao pozdrav poznaniku na nogostupu ili kao agresivno tjeranje vozača ispred nas koji nije krenuo istog stotog dijela sekunde nakon što se upalilo zeleno svjetlo na semaforu. Slično je i s “blicanjem” – kratkim paljenjem dugih svjetala – koje na našim cestama najčešće služi kao solidarno upozorenje da se u blizini nalazi policijska patrola ili radar.
Međutim, prometna kultura na papiru i u stvarnom životu rijetko su usklađene. Zakon o sigurnosti prometa na cestama vrlo jasno i strogo precizira kada točno smijete (i morate) upotrijebiti sirenu, a kada svjetlosne signale. Sve izvan tih okvira zakonski se smatra prekršajem za koji je propisana novčana kazna.
Bilo da ste iskusan vozač koji želi obnoviti znanje ili tek ulazite u svijet automobilizma, donosimo vam detaljnu analizu Članaka 76. i 77. koji reguliraju komunikaciju među vozačima.
1. Zvučni znak upozorenja: Sirena se koristi samo kao krajnja nužda
Glavno zakonsko pravilo, definirano u Članku 76., glasi: Vozač je dužan zvučni znak upozorenja svesti na nužnu mjeru. To znači da trubljenje iz zabave, pozdrava ili nervoze zakonski nije dopušteno.
Zakon definira tri točno određene i kritične situacije kada je upotreba sirene opravdana i obavezna radi sigurnosti prometa:
A) Opasna pretjecanja izvan naselja
Ako se nalazite na otvorenoj cesti i planirate preteći ili obići drugog sudionika u prometu (npr. automobil, traktor ili biciklistu), a procjenjujete da bi moglo doći do prometne nesreće ako ga ne upozorite na svoju namjeru, dužni ste zatrubiti. Ključni uvjet je da se to radi izvan naseljenog mjesta i isključivo radi sprječavanja opasnosti.
B) Djeca u blizini kolnika
Ovo je jedna od najvažnijih stavki za sigurnost u prometu. Ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja su zaigrana, rastresena i očito ne obraćaju pažnju na kretanje vozila, vozač mora upotrijebiti kratak zvučni signal kako bi im skrenuo pozornost i spriječio da ulete pred automobil.
C) Nepregledni i uski zavoji te prijevoji
Kada vozite uskom, nepreglednom cestom izvan naselja (poput planinskih ili lokalnih šumskih puteva) i približavate se oštrom zavoju ili prijevoju (brdu) gdje je širina ceste takva da se dva vozila teško mogu mimoići, dužni ste zatrubiti prije ulaska u zavoj. Time signalizirate eventualnom vozilu iz suprotnog smjera da uspori i pomakne se udesnu stranu.
Pravilna upotreba sirene (Članak 76):
[ Izvan naselja: opasno pretjecanje ] ---> UPOTRIJEBI SIRENU
[ Pokraj ceste: neoprezna djeca ] ---> UPOTRIJEBI SIRENU
[ Uska cesta: nepregledan zavoj ] ---> UPOTRIJEBI SIRENU
Cijena nervoze na sireni: Ako policijski službenik utvrdi da ste sirenu koristili izvan ovih zakonskih okvira (primjerice, trubljenjem na semaforu ili u znak prosvjeda), riskirate zakonom propisanu novčanu kaznu u iznosu od 40 eura (izvornih 300 kuna).
2. Svjetlosni znak upozorenja: Kada blicanje mijenja zvuk?
Članak 77. Zakona donosi ključni preokret u komunikaciji onog trenutka kada padne mrak. Opće inženjersko i zakonsko pravilo jest da zvučni signali u pravilu prestaju s prvim sumrakom i ne koriste se noću, kako se ne bi narušavao javni red i mir u naseljenim mjestima te kako se ne bi plašile divlje životinje na otvorenim cestama.
U svim situacijama u kojima biste danju upotrijebili sirenu (pretjecanje, nepregledan zavoj), od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) dužni ste upotrijebiti svjetlosni znak upozorenja (blicanje).
Gdje se još smije blicati?
- U naselju prije pretjecanja: Za razliku od sirene koja je u naselju zabranjena za pretjecanje, svjetlosni znak upozorenja (blicanje) smijete upotrijebiti unutar naseljenog mjesta kako biste vozaču ispred sebe signalizirali da započinjete manevar pretjecanja.
- Danju u posebnim uvjetima: Zakon dopušta blicanje i tijekom dana, pod uvjetom da takav način upozorenja drugim sudionicima u prometu više odgovara zbog trenutnih uvjeta na cesti (npr. jaka kiša, magla, ulazak u mračni tunel ili kada bi zvuk sirene bio prigušen zbog okolne buke).
3. Tehnička izvedba: Kako se pravilno daje svjetlosni znak?
Zakon vrlo precizno definira i kako se blicanje smije izvoditi. To se ne radi dugotrajnim držanjem upaljenih dugih svjetala, jer to zasljepljuje druge vozače, već se svjetlosni znak daje kratkim uzastopnim paljenjem.
Zakon dopušta tri načina izvedbe:
- Kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala (ako su vam upaljena kratka).
- Uzastopnim paljenjem kratkih svjetala (ako vozite samo s dnevnim pozicijskim svjetlima).
- Naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala.
Zlatno pravilo sigurnosti: Prilikom blicanja, vozač mora strogo voditi računa o tome da ne zaslijepi vozače koji dolaze iz suprotnog smjera. Zasljepljivanje drugog vozača dugim svjetlima u pokretu može izazvati trenutnu sljepoću i dovesti do teških prometnih nesreća.
Zaključak: Isplati li se riskirati kaznu?
Iako je blicanje s namjerom upozoravanja na policiju postalo prešutni dio vozačke solidarnosti na našim cestama, važno je znati da zakon takvu upotrebu svjetlosnih signala ne prepoznaje kao legalnu. Zvučni i svjetlosni signali su primarno sigurnosni alati, dizajnirani kako bi spriječili nesreće u kritičnim trenucima smanjene vidljivosti ili nepreglednosti terena.
Poznavanje ovih pravila ne samo da vas štiti od plaćanja kazni, već izravno pridonosi smanjenju buke u gradovima i povećanju sigurnosti na opasnim dionicama otvorenih cesta. Koristite ih pametno, odmjereno i točno onako kako je zakon propisao.