Kanadski grad Brampton našao se u centru nesvakidašnjeg skandala i u nevjerovatnom finansijskom problemu. Tamošnje gradske vlasti investirale su ogroman novac u moderan sistem za kontrolu brzine, da bi neposredno nakon završetka projekta doživjele hladan tuš – provincijske vlasti su te iste kamere zakonski zabranile.
Cijeli slučaj je u javnosti brzo odjeknuo kao klasičan primjer lošeg planiranja i neracionalnog trošenja novca poreskih obveznika, a situacija je postala još apsurdnija nakon što je grad odmah zatražio dodatne milione za alternativna rješenja.
Projekt od 75 miliona dolara propao preko noći
Kako bi stale na kraj nesavjesnim vozačima, vlasti Bramptona odlučile su drastično proširiti mrežu automatske kontrole brzine, s posebnim naglaskom na zone oko škola. U sklopu tog projekta napravljeni su radikalni koraci:
- Broj kamera na gradskim saobraćajnicama povećan je s početnih 50 na čak 185 kamera,
- Izgrađen je potpuno novi, masivni namjenski centar za obradu prekršajnih naloga i kazni.
Kompletna investicija grad je koštala više od 75 miliona kanadskih dolara (oko 47 miliona evra). Sa tehničke strane, sistem je zapravo davao rezultate jer su zvanični podaci pokazivali da je prosječna brzina vozača u kontrolisanim zonama smanjena za više od 9 km/h.
Međutim, s terena su konstantno stizale oštre kritike. Mnogi analitičari, udruženja vozača i kritičari lokalne vlasti tvrdili su da ovako agresivan sistem s blizu 200 kamera nije postavljen zbog bezbjednosti djece i pješaka, već s primarnim ciljem agresivnog punjenja gradskog budžeta preko leđa vozača. Na kraju su reagovale vlasti provincije Ontario i zakonski zabranile rad ovakvih sistema, ostavljajući Brampton s milionskim računom i opremom koju više ne smije koristiti.
Sumnjiva kupovina nekretnine i prenamjena objekta
Ulje na vatru u cijeloj priči dodala je i informacija o samoj zgradi u kojoj se trebao nalaziti centar za obradu kazni. Istražujući detalje projekta, lokalni mediji su otkrili da je grad platio astronomsku cifru za pomenutu nekretninu, iako je ta ista zgrada samo tri godine ranije na slobodnom tržištu prodata za znatno manji iznos.
Suočeni s činjenicom da imaju prazan objekat bez jasne namjene, čelnici Bramptona sada pokušavaju opravdati trošak tvrdnjama da će zgrada ipak biti iskorišćena. Plan je da se u nju smjeste:
- Gradske IT službe,
- Skladište za službena vozila,
- Razni drugi gradski servisi.
Nemaju kamere, pa traže novih 27 miliona dolara
Iako su tek potrošili i praktično bacili u vjetar 75 miliona dolara na zabranjenu tehnologiju, gradske vlasti ne odustaju od namjere da uspore saobraćaj, ali ovaj put na znatno tradicionalniji način.
Brampton je već uputio zahtjev za odobrenje novog budžeta, te traže dodatnih 27 miliona dolara. Ovaj novi, višemilionski iznos planiraju potrošiti na klasične, mehaničke mjere bezbjednosti koje država ne može zabraniti, kao što su postavljanje ležećih policajaca, ugradnja dodatne svjetlosne i vertikalne signalizacije, te druga fizička rješenja za usporavanje vozila. Dok građani negoduju zbog očiglednog finansijskog hira administracije, saobraćajni stručnjaci ističu da su se ova jeftinija rješenja trebala primijeniti na samom početku.