Od samih početaka automobilske industrije, potraga za pomicanjem granica onoga što je mehanički i fizički moguće bila je primarna pokretačka snaga inženjera, vozača i proizvođača. Automobilski rekordi nisu samo puka hvalisavost u brošurama superautomobila; oni su ekstremni laboratorij u kojem se razvijaju tehnologije koje godinama kasnije završavaju u svakodnevnim obiteljskim vozilima. Sigurnosni sustavi, aerodinamička rješenja, napredni materijali i tehnologije guma proizašli su iz lude jurnjave za rekordima.
U ovom sveobuhvatnom pregledu istražit ćemo najfascinantnije automobilske rekorde u povijesti – od apsolutnih brzinskih rekorda na tlu, preko najbržih serijskih automobila današnjice, pa sve do ekstremnih rekorda na legendarnim stazama i čudnovatih postignuća koja prkose logici.
1. Apsolutni brzinski rekord na tlu (Land Speed Record)
Kada govorimo o automobilskim rekordima, prva asocijacija je uvijek maksimalna brzina. Međutim, postoji jasna razlika između serijskih automobila koje možete kupiti u salonu i namjenski konstruiranih “raketa na kotačima” koje ciljaju na apsolutni brzinski rekord na tlu (Land Speed Record – LSR).
Apsolutni i neprevladani kralj ove kategorije već gotovo tri desetljeća je ThrustSSC (SuperSonic Car). Dana 15. listopada 1997. godine, u pustinji Black Rock u Nevadi (SAD), pilot britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF) Andy Green postigao je nevjerojatnu brzinu od 1227,985 km/h (763,035 mph).
Ono što ovaj rekord čini povijesnim jest činjenica da je ThrustSSC postao prvo i jedino vozilo na tlu koje je službeno probilo zvučni zid. Vozilo su pokretala dva masivna turbomlazna motora Rolls-Royce Spey, isti oni koji su se koristili u borbenim zrakoplovima McDonnell Douglas F-4 Phantom II. Ukupna snaga ovog monstruma iznosila je oko 110.000 konjskih snaga, a potrošnja goriva bila je astronomska – oko 18 litara u sekundi.
Zanimljivo je da se u godinama nakon toga razvijao projekt Bloodhound LSR, s ciljem postizanja magične granice od 1000 mph (1609 km/h), no zbog financijskih poteškoća i promjene vlasništva, projekt je stavljen na čekanje, ostavljajući ThrustSSC nedodirljivim na tronu.
2. Rat za titulu najbržeg serijskog automobila na svijetu
Za obične smrtnike i ljubitelje automobila, borba među serijskim cestovnim automobilima znatno je opipljivija i uzbudljivija. Ova kategorija je polje stalnog rata između Bugattija, Koenigsegga, Hennesseyja i novih električnih izazivača.
Bugatti Veyron i Chiron: Rušenje granica
Modernu eru borbe za brzinski tron započeo je Bugatti pod okriljem Volkswagen grupe. Godine 2005. Bugatti Veyron EB 16.4 šokirao je svijet postigavši 408,47 km/h, postavši prvi serijski automobil koji je probio granicu od 400 km/h. Veyron je redefinirao pojam superautomobila sa svojim 8,0-litrenim W16 motorom s četiri turbo punjača i 1001 KS.
Bugatti je nastavio dominaciju 2019. godine s modelom Chiron Super Sport 300+. Na testnoj stazi Ehra-Lessien u Njemačkoj, testni vozač Andy Wallace potjerao je ovaj modificirani Chiron do nevjerojatnih 490,48 km/h (304,77 mph). Time je Bugatti postao prvi proizvođač koji je probio granicu od 300 mph.
Koenigsegg Jesko Absolut: Teoretski kralj brzine
Iako je Bugattijev rezultat fascinantan, švedski proizvođač hiperautomobila Koenigsegg drži službene rekorde prema strožim kriterijima (mjerenje u dva smjera kako bi se poništio utjecaj vjetra). Trenutni službeni kralj u dva smjera je Koenigsegg Agera RS s brzinom od 447,19 km/h postignutom 2017. u Nevadi.
Međutim, Koenigsegg je konstruirao model Jesko Absolut, za koji simulacije i inženjerski proračuni pokazuju da je teoretski sposoban postići brzinu od preko 530 km/h. Pokretan 5,0-litrenim V8 biturbo motorom koji na E85 gorivu razvija 1600 KS, Jesko Absolut ima koeficijent otpora zraka od svega 0,278. Osnivač tvrtke, Christian von Koenigsegg, izjavio je da je ovo najbrži automobil koji će njegova tvrtka ikada napraviti, jer nakon njega fizika i ograničenja guma čine daljnju utrku besmislenom.
3. Rekordi ubrzanja: Era električne revolucije
Dok maksimalna brzina zahtijeva golemu snagu i savršenu aerodinamiku, rekordi ubrzanja od 0 do 100 km/h (i više) zahtijevaju nevjerojatan prijenos snage na podlogu (trakciju). U ovoj kategoriji, tradicionalni motori s unutarnjim izgaranjem morali su položiti oružje pred električnim pogonima.
Električni motori isporučuju maksimalni zakretni moment trenutno, od nula okretaja, što pruža nezamislivo lansiranje s mjesta.
| Automobil | Pogonski sklop | Ubrzanje 0-100 km/h | Ključna značajka |
| Rimac Nevera | Električni (4 motora, 1914 KS) | 1,81 sekunda | Drži preko 20 brzinskih rekorda u jednom danu |
| Pininfarina Battista | Električni (1900 KS) | 1,86 sekundi | Dijeli tehnološku platformu s Neverom |
| Koenigsegg Regera | Hibrid (V8 biturbo + 3 elektromotora) | 2,80 sekundi | Drži rekord od 0-400-0 km/h za 28,81 sekundu |
| Dodge Challenger SRT Demon 170 | Benzin (V8 Kompresor, 1025 KS) | 1,66 sekundi (uz pripremljenu stazu) | Najbrži “drag” serijski auto na svijetu |
Posebno mjesto u povijesti drži Rimac Nevera, dizajnirana i proizvedena u Hrvatskoj. U svibnju 2023. godine, na testnom poligonu u Njemačkoj, Nevera je srušila 23 rekorda u jednom jedinom danu. Među njima je i zastrašujuće ubrzanje od 0 do 400 km/h za svega 21,31 sekundu. Nevera također drži i jedan prilično bizaran, ali tehnički impresivan rekord – najbrža vožnja u natrag (unazad), postigavši brzinu od čak 275,74 km/h.
4. Sveti gral kružnih staza: Nürburgring Nordschleife
Zaboravite ravne linije – pravi pokazatelj sveobuhvatnih performansi automobila (šasije, kočnica, ovjesa i motora) jest legendarna staza Nürburgring Nordschleife u Njemačkoj, poznata i kao “Zeleni pakao”. Krug duljine 20,8 kilometara s više od 70 zavoja ultimativno je mjerilo za autoindustriju.
Apsolutni rekord staze
Apsolutni, povijesni rekord staze drži trkaći automobil Porsche 919 Hybrid Evo. Dana 29. lipnja 2018. godine, legendarni vozač Timo Bernhard prevezao je krug u nevjerojatnom vremenu od 5 minuta i 19,55 sekundi. Ovaj modificirani Le Mans prototip postigao je prosječnu brzinu od 233,8 km/h, vozeći na granici zakona fizike i ljudskih mogućnosti izdržljivosti G-sila.
Rekord za serijska cestovna vozila
U kategoriji automobila koje s tablicama možete voziti javnim prometnicama, tron je podijeljen. Trenutni službeni kralj je njemački hiperautomobil Mercedes-AMG One. S vremenom kruga od 6 minuta i 29,090 sekundi (postignutim krajem 2022. i dodatno poboljšanim 2024. godine), ovaj bolid Formule 1 prilagođen za cestu demonstrirao je moć hibridne tehnologije. Pokreće ga doslovno 1,6-litreni V6 motor iz F1 bolida Lewisa Hamiltona u kombinaciji s četiri elektromotora, razvijajući ukupno 1063 KS.
5. Najprodavaniji automobili svih vremena
Automobilski rekordi ne vrte se samo oko brzine i ekstremnih performansi. Neki od najfascinantnijih rekorda mjerljivi su u ekonomskom i industrijskom smislu. Koji su automobili ostavili najveći trag na globalnoj razini po broju prodanih primjeraka?
- Toyota Corolla: Apsolutni broj jedan u povijesti. Od predstavljanja prve generacije 1966. do danas, Toyota je prodala više od 50 milijuna primjeraka Corolle kroz 12 generacija. Njezina pouzdanost i dostupnost učinile su je globalnim fenomenom.
- Ford F-Serija: Ovaj masivni američki kamionet (pick-up) drži rekord kao najprodavanije vozilo u Sjevernoj Americi već više od četiri desetljeća. Ukupna prodaja premašuje 43 milijuna jedinica.
- Volkswagen Golf: Kralj europskih cesta. Predstavljen 1974. godine kao nasljednik legendarne Bube, Golf je redefinirao kompaktnu klasu i do danas je prodan u više od 35 milijuna primjeraka.
- Volkswagen Buba (Käfer): Drži specifičan i možda najcjenjeniji rekord. Buba je najprodavaniji automobil proizveden u nepromijenjenom bazičnom dizajnu – od 1938. do 2003. godine prodano je 21,5 milijuna primjeraka s istom osnovnom arhitekturom zrakom hlađenog motora smještenog straga.
6. Ekstremni i neobični automobilski rekordi
Ljudska kreativnost i želja za isticanjem dovele su do stvaranja nekih uistinu bizarnih i ekstremnih automobilskih rekorda koji su službeno zavedeni u Guinnessovoj knjizi rekorda.
Najduži automobil na svijetu: “The American Dream”
Ako mislite da je teško parkirati produženu limuzinu, zamislite automobil dug 30,54 metra. Limuzina nazvana “The American Dream” (Američki san), koju je osmislio dizajner Jay Ohrberg, drži svjetski rekord kao najduži automobil.
Ova nevjerojatna kreacija kotrlja se na čak 26 kotača, pokreću je dva V8 motora (jedan sprijeda, jedan straga), a opremljena je sadržajima koji prkose zdravom razumu: velikim vodenim krevetom, bazenom s daskom za skakanje, jacuzzi kadom, terenom za mini-golf, pa čak i funkcionalnim helidromom na stražnjem dijelu koji može izdržati lagane helikoptere.
Najveća kilometraža na jednom automobilu
Dok se većina modernih vozača počne brinuti kada automobil prijeđe 200.000 kilometara, Amerikanac Irv Gordon pokazao je što znače redovito održavanje i ljubav prema vožnji. Njegov crveni Volvo P1800 iz 1966. godine drži službeni svjetski rekord za najveću prijeđenu kilometražu od strane jednog vlasnika u nekomercijalne svrhe. Prije nego što je Gordon preminuo, automobil je prešao nevjerojatnih 5,15 milijuna kilometara (3,2 milijuna milja) – što je ekvivalent sedam putovanja do Mjeseca i natrag. Motor je tijekom tog nevjerojatnog vijeka bio generalno uređen samo dva puta.
Kamo nas vodi budućnost rekorda?
Automobilski rekordi se mijenjaju pred našim očima. Dok su dvadeseto stoljeće obilježili brutalni motori s unutarnjim izgaranjem, miris oktana i sirova mehanička snaga, dvadeset i prvo stoljeće neumoljivo pripada elektrifikaciji, softverskoj optimizaciji i novim vrstama pogona.
Sljedeća velika granica za serijske automobile bit će probijanje magične barijere od 500 km/h u dva smjera, što je izazov koji kombinira ekstremni aerodinamički pritisak s gumama koje moraju izdržati centrifugalne sile sposobne rastrgati običnu gumu u komadiće. S druge strane, staze poput Nürburgringa postaju polje dokazivanja učinkovitosti baterija i regenerativnog kočenja.
Bez obzira na to jesu li pogonjeni benzinom, strujom ili vodikom, automobili će uvijek težiti tome da idu brže, dalje i učinkovitije. Utrka za rekordima nikada neće prestati, jer ljudska želja za nadmašivanjem postojećeg nema ograničenja.