Scenarij je vjerojatno dobro poznat svakom vozaču: dolazite na benzinsku postaju, gurate pištolj u spremnik i pritišćete polugu. Nakon nekoliko minuta čuje se glasni “klik” – znak da je rezervoar pun. No, umjesto da izvučete pištolj, vi odlučujete “zaokružiti” iznos na zaslonu agregata ili pokušavate ugurati još tih nekoliko decilitara goriva kako biste izvukli maksimum prije dugog puta. Klikne jednom, klikne dvaput, vi uporno dokidate automatici njezinu funkciju dok gorivo doslovno ne dođe do samog ruba čepa.
Iako većina vozača vjeruje kako time samo maksimalno iskorištava kapacitet rezervoara, ova naizgled bezazlena navika zapravo nanosi ozbiljnu štetu modernim automobilima. Ono što je nekada na starim, analognim vozilima iz osamdesetih godina prolazilo bez posljedica, na današnjim automobilima prepunim ekoloških senzora i sustava može uzrokovati kvarove koji se mjere u stotinama, pa čak i tisućama eura.
Sustav za eliminaciju para: Prva i najskuplja žrtva prepunjavanja
Da bismo razumjeli zašto je prepunjavanje opasno, moramo se odmaknuti od predodžbe da je rezervoar automobila samo obična plastična ili metalna kanta. Moderni spremnici goriva su izuzetno složeni sustavi zatvorenog kruga dizajnirani da spriječe bježanje štetnih benzinskih para u atmosferu.
Glavnu ulogu u tome igra EVAP sustav (Evaporative Emission Control System). Ključni dio tog sustava je takozvani kanister s aktivnim ugljenom (engl. charcoal canister). Njegov je zadatak da upija plinovite pare koje nastaju isparavanjem goriva u rezervoaru, pohranjuje ih i potom, kada motor radi, sigurno ih šalje u komoru za izgaranje gdje se one spale.
U čemu je kvaka? EVAP sustav je dizajniran isključivo za obradu plina, odnosno para. Kada prepunite rezervoar i ignorirate prvi “klik” pištolja, vi tjerate tekuće gorivo kroz cijevi koje su predviđene samo za paru. Tekući benzin tada ulazi izravno u kanister s aktivnim ugljenom i doslovno ga potapa.
Jednom kada se aktivni ugljen natopi tekućim gorivom, on gubi svoja kemijska svojstva i biva trajno uništen. Sustav više ne može disati, senzori javljaju grešku i na vašoj instrument ploči pali se ozloglašena žuta lampica motora (Check Engine). Zamjena ovog kanistera i pratećih ventila iznimno je skupa jer zahtijeva kompliciran mehanički rad, često uz skidanje cijelog rezervoara.
Kako prepunjavanje uništava performanse motora i zbunjuje elektroniku
Osim što uništava ekološke komponente, tekuće gorivo u EVAP sustavu izravno utječe na to kako vaš automobil pali i radi.
Kada je kanister s ugljenom natopljen tekućinom, ventili za pražnjenje sustava (često zvani purge ventili) mogu se zaglaviti ili povući čisti tekući benzin izravno u usisnu granu motora u trenucima kada računalo automobila očekuje samo blagu smjesu para i zraka.
Kao rezultat ovog poremećaja, možete iskusiti sljedeće simptome:
- Otežano paljenje odmah nakon posjeta benzinskoj postaji: Auto vergla neuobičajeno dugo jer je smjesa u cilindrima prebogata gorivom.
- Nemiran rad na leru: Motor “trokira” i okretaji divljaju jer računalo (ECU) uzaludno pokušava korigirati omjer zraka i goriva na temelju pogrešnih očitanja s lambda sonde.
- Povećana potrošnja: Zbog poremećenog tlaka u sustavu ubrizgavanja, automobil može početi trošiti znatno više goriva nego inače.
Sigurnosni aspekt: Zašto rezervoar fizički treba zračni prostor?
Proizvođači automobila nikada ne projektiraju rezervoar tako da se može napuniti tekućinom do stopostotnog volumena. U svakom spremniku namjerno je ostavljeno oko 10 do 15% praznog prostora na samom vrhu. Taj prostor služi kao ekspanzijska komora.
Gorivo koje se nalazi u podzemnim spremnicima benzinskih postaja obično ima stalnu, nisku temperaturu (oko 10 do 12 stupnjeva Celzijusa). Kada to gorivo utočite u automobil tijekom toplog ljetnog dana, ono se u dodiru s toplim zrakom i vrućim asfaltom ispod automobila počinje naglo zagrijavati.
Prema osnovnim zakonima fizike, tekućine se širenjem na toplini rastežu. Ako ste rezervoar napunili do samog čepa i ukinuli ekspanzijsku komoru, stvoreni pritisak mora negdje popustiti. U najboljem slučaju, gorivo će početi kapati kroz sigurnosne ventile i odvodne cijevi ispod automobila, što stvara golem rizik od požara. U najgorem slučaju, pritisak može oštetiti spojeve crijeva i pumpe goriva unutar samog spremnika.
Pištolj na benzinskoj je pametniji nego što mislite
Sljedeći put kada budete točili gorivo, imajte na umu da pištolj za točenje s razlogom prekida dovod goriva. Ti uređaji rade na principu takozvanog Venturijevog efekta.
Unutar cijevi pištolja nalazi se mala senzorska cjevčica kroz koju prolazi zrak dok gorivo utječe u vaš rezervoar. Kada razina tekućine u spremniku naraste toliko da prekrije vrh te cjevčice na pištolju, prekida se dotok zraka, stvara se vakuum i mehanički ventil unutar pištolja u milisekundi zatvara protok goriva uz prepoznatljiv “klik”.
Taj sustav je kalibriran izuzetno precizno i reagira točno u trenutku kada je rezervoar dosegao svoju optimalnu, sigurnu razinu napunjenosti. Svako daljnje pritiskanje poluge i ignoriranje automatike je izravno nanošenje štete automobilu.
Zaustavite se na prvom kliku
“Zaokruživanje” računa na benzinskoj postaji radi nekoliko centi ili pokušaj da u auto ugurate litru više kako biste odgodili iduće točenje je klasična zabluda koja vas može koštati stotine eura servisa.
Moderni automobili ne opraštaju pogreške s tekućinama tamo gdje bi trebali biti plinovi. Kada elektronika odradi svoj posao i pištolj klikne – izvucite ga van, zatvorite čep i krenite na put sretni i sigurni, znajući da ste sačuvali zdravlje svog motora i ekološkog sustava.