Kupovina novog automobila nekada je bila stvar prestiža i užitka, no u posljednje vrijeme sve više podsjeća na potpisivanje ugovora o stalnom nadzoru. Europska unija već neko vrijeme provodi radikalnu transformaciju cestovnog prometa kroz takozvanu GSR2 (General Safety Regulation) uredbu. Glavni cilj ove regulative na papiru zvuči plemenito – smanjenje broja prometnih nesreća za 20% i spašavanje više od 25.000 života do 2038. godine.
Međutim, u praksi, implementacija novih faza ove uredbe donosi paket obavezne sigurnosne opreme koji je već izazvao lavinu nezadovoljstva među vozačima širom Europe. Tehnologija koja je donedavno bila rezervirana za skupe pakete dodatne opreme sada postaje zakonska obaveza za apsolutno svaki novi automobil koji se registrira na teritoriju EU.
I dok stručnjaci za sigurnost trljaju ruke, prosječni vozači i automobilski entuzijasti suočavaju se s dva velika problema: dramatičnim poskupljenjem automobila i osjećajem da im vozilo konstantno prigovara, “pika” ih u mozak zvučnim signalima i doslovno ih špijunira dok sjede za upravljačem.
Sustav koji vozači najviše preziru: Kamere koje vam gledaju u oči
Među svim novitetima koje donosi najnoviji val pravila, jedan je sustav podigao najviše prašine. Riječ je o ADDW sustavu (Advanced Driver Distraction Warning), odnosno naprednom sustavu za upozorenje na skretanje pažnje vozača.
Za razliku od dosadašnjih bazičnih sustava koji su na temelju pokreta upravljača procjenjivali jeste li umorni, ovaj novi sustav koristi infracrvene kamere smještene na instrument ploči ili upravljaču. Ove kamere neprekidno, iz sekunde u sekundu, skeniraju lice vozača, položaj glave i smjer pogleda.
Kako to izgleda u praksi? Ako samo na tri ili četiri sekunde skrenete pogled s ceste kako biste namjestili temperaturu na klimi, promijenili radio stanicu ili pogledali u navigaciju, automobil će to detektirati. Unutrašnjost kabine odmah će preplaviti iritantno pištanje i vizualna upozorenja na ekranu koja vas tjeraju da vratite pogled na cestu.
Mnogi vozači s pravom negoduju jer smatraju da sustav stvara kontraefekt. Umjesto da smiri vozača, panično pištanje u trenutku kada samo letimično provjeravate retrovizor ili mapu stvara dodatni stres i nervozu, što može biti opasno u gustim prometnim situacijama.
Crne kutije i pametni tempomati: Kraj opuštene vožnje?
Drugi dio paketa koji izaziva veliku nelagodu jest obaveza ugradnje snimača podataka o događajima (EDR), u narodu poznatijeg kao “crna kutija”, te sustava ISA (Intelligent Speed Assistance).
Crna kutija u automobilu radi na sličnom principu kao ona u zrakoplovu. Ona konstantno bilježi parametre vožnje poput brzine, pritiska na papučicu kočnice, kuta upravljača i statusa sigurnosnih sustava. U slučaju prometne nesreće, policija i osiguravajuće kuće mogu točno očitati što je vozač radio pet sekundi prije sudara. Iako se tvrdi da su podaci anonimni i da služe samo za istrage, vozači imaju neugodan osjećaj stalnog nadzora.
S druge strane, sustav ISA koristi GPS podatke i kamere za prepoznavanje prometnih znakova kako bi saznao ograničenje brzine na dionici kojom vozite. Ako prekoračite brzinu makar i za 2 km/h, automobil počinje pištati, vibrirati na papučici gasa ili automatski smanjivati snagu motora kako bi vas usporio. Iako se sustav može privremeno isključiti pri svakom pokretanju automobila, sama činjenica da morate prolaziti kroz komplicirane izbornike na ekranu prije svake vožnje izluđuje vlasnike novih vozila.
Nova stop svjetla i kraj za klasični sigurnosni trokut
Inovacije se ne zaustavljaju samo na softveru i kamerama unutar kabine; mijenja se i signalizacija na samom vozilu. Najnovija nadopuna pravila uvodi adaptivna kočiona svjetla (ESS).
Kada vozač pri brzini većoj od 50 km/h naglo i panično stisne kočnicu, stražnja stop svjetla više neće samo jače zasvijetliti. Ona će početi automatski i izuzetno brzo treperiti (bljeskati) kako bi vozačima iza vas dala do znanja da se ispred njih događa izvanredna situacija i da moraju odmah usporiti. Tek kada se automobil potpuno zaustavi, treperenje prestaje i pale se sva četiri žmigavca.
Osim toga, u velikom broju europskih zemalja polako se ukida i klasični crveni sigurnosni trokut kojeg nosimo u prtljažniku. Njegov nasljednik je V16 svjetlosni signalizator – malo, magnetsko rotacijsko svjetlo koje se u slučaju kvara jednostavno postavi na krov automobila bez potrebe da vozač izlazi na opasnu cestu i hoda stotinjak metara unatrag kako bi postavio stari trokut.
Najveći udarac: Mali i jeftini automobili nepovratno nestaju
Ipak, ono što će najviše pogoditi džepove vozača jest ekonomska strana ove ekološko-sigurnosne priče. Svi ovi sustavi – kamere, senzori, radari, napredne matične ploče – koštaju ozbiljan novac.
Analitičari tržišta upozoravaju da ugradnja ove obavezne opreme drastično podiže proizvodnu cijenu vozila. Dok se na premium limuzini od 70.000 eura dodatni trošak tehnologije jedva primijeti, na malim gradskim automobilima on radi potpuni kaos.
Gorka istina za kupce: Ako na gradski auto koji košta 15.000 eura dodate trošak od 1.500 do 2.000 eura za nove zakonske sustave, cijena skače za gotovo 15 posto. Zbog toga se proizvođačima više uopće ne isplati proizvoditi male, pristupačne modele iz A i B segmenta (poput Ford Fieste, VW up!-a i sličnih). Marže su premale, a troškovi ugradnje obavezne tehnologije preveliki.
Tržište rabljenih automobila zbog ovoga bi moglo dodatno eksplodirati, jer će se vozači grčevito držati starijih modela koji nemaju “velikog brata” koji ih promatra kroz vjetrobransko staklo i koji su znatno jeftiniji za održavanje kada elektronika počne otkazivati poslušnost.
Zaključak: Jesu li auti postali sigurniji ili samo naporniji?
Nema sumnje da će automatsko kočenje u nuždi, treperenje stop svjetala i zadržavanje vozila u prometnoj traci spasiti mnoge živote na cestama. Tehnologija ima svoju svrhu i u kritičnim situacijama može ispraviti ljudsku pogrešku.
No, granica između zaštite i iritacije opasno je tanka. Konstantno pištanje, kamere koje vam analiziraju zjenice dok vozite i umjetna inteligencija koja vam ne dopušta da sami kontrolirate brzinu pretvaraju modernu vožnju u sterilno i naporno iskustvo. Vozačima preostaje samo da prihvate nova pravila igre – ili da dobro čuvaju svoje starije, analogne limene ljubimce.