Tijekom Drugog svjetskog rata, zbog ekstremne nestašice i racioniranja fosilnih goriva, gotovo svako motorno vozilo u kontinentalnoj Europi preuređeno je za korištenje drva za ogrjev. Iako na prvi pogled djeluju neelegantno, ovi automobili za proizvodnju plina predstavljaju iznenađujuće učinkovitu i ekološku alternativu benzincima, s dosegom koji je usporediv s modernim električnim automobilima.

Kako funkcionira rasplinjavanje drva?
Proces rasplinjavanja temelji se na pretvaranju organskog materijala u zapaljivi plin pod utjecajem visokih temperatura koje dosežu i do 1400°C.
- Povijesni počeci: Prva uporaba ove tehnologije datira iz 1870-ih, kada se drvni plin koristio za kuhanje i uličnu rasvjetu.
- Mobilna revolucija: Njemački inženjer Georges Imbert razvio je 1920-ih generator drvnog plina za mobilnu upotrebu. Plinovi su se čistili i sušili prije ulaska u motor s unutarnjim izgaranjem, koji je zahtijevao minimalne prilagodbe.
- Masovna proizvodnja: Imbertov generator krenuo je u masovnu proizvodnju 1931. godine, a do kraja 1930-ih u Europi je bilo oko 9000 takvih vozila.
Zlatno doba “drvnih” motora tijekom Drugog svjetskog rata
Ratne okolnosti prisilile su Europu na masovni prelazak na ovu tehnologiju.
- Njemački predvodnici: Do kraja rata samo je u Njemačkoj u pogonu bilo oko 500.000 vozila na plin.
- Infrastruktura: Uspostavljena je mreža od oko 3000 posebnih postaja gdje su se vozači mogli opskrbiti drvima za ogrjev.
- Široka primjena: Jedinice za rasplinjavanje ugrađivane su u osobne automobile, kamione, autobuse, traktore, motocikle, pa čak i u brodove, vlakove i neke tenkove.
Suvremeni interes i ekološki aspekt
U 2026. godini, usred globalnog zatopljenja i nestabilnih cijena goriva, ponovno raste zanimanje za ovu zaboravljenu tehnologiju. Diljem svijeta entuzijasti i majstori samostalno prerađuju svoja vozila, koristeći drvo kao obnovljivi izvor energije.
Iako su Nijemci tijekom rata za vojnu upotrebu preferirali tekuća sintetička goriva od drveta ili ugljena, civilna upotreba drvnog plina ostaje jedan od najfascinantnijih primjera inženjerske snalažljivosti u kriznim vremenima. Više o održavanju ovakvih sustava i povijesnim ‘vijestima’ o alternativnim pogonima možete pronaći u rubrici ‘servisi’ na portalu Auto Klub.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Koliko drva je potrebno za vožnju?
U prosjeku, potrošnja se kreće oko 1 do 1.5 kg drva po prijeđenom kilometru, ovisno o težini vozila i učinkovitosti generatora.
2. Koje je drvo najbolje za pogon automobila?
Najbolje rezultate daju tvrda drva poput bukve ili hrasta, s niskim postotkom vlage (ispod 20%), kako bi se spriječilo stvaranje smole u motoru.
3. Je li vožnja na drva opasna?
Najveći rizik predstavlja ugljični monoksid koji je sastavni dio drvnog plina. Sustavi moraju biti savršeno zabrtvljeni, a generatori se moraju koristiti isključivo na otvorenom prostoru.
