Kupnja rabljenog automobila u našoj regiji često podsjeća na hod po minskom polju. Najnoviji podaci i analize tržišta pokazuju poraznu statistiku: svaki drugi automobil iz uvoza ima lažne kilometre. Dok europski birokrati u Bruxellesu godinama vijećaju o rješenjima, jedna neočekivana zemlja, Uzbekistan, pokazala je ostatku svijeta kako se učinkovito obračunati s prevarantima.
Pitanje o tome kako provjeriti kilometre na rabljenom autu iz uvoza postalo je ključno za svakog kupca koji ne želi svoj teško zarađeni novac dati za vozilo koje je prešlo dvostruko više nego što piše na digitalnom brojaču. Situacija na terenu je alarmantna, a pravna zaštita kupaca u Europi i dalje je na klimavim nogama.
Studija o prijevarama: EU priznao poraz
Još u travnju 2018. godine, službena Studija o prijevarama s kilometražom u EU otvorila je oči europarlamentarcima. Utvrđeno je da u nedostatku pravne zaštite i učinkovite razmjene podataka, prevaranti dominiraju tržištem rabljenih vozila. Najgora je situacija upravo kod automobila koji prelaze granice država članica – tamo je postotak onih s umanjenom kilometražom dosegnuo nevjerojatnih 50 posto.
Iako je ekipa iz Bruxellesa tada obećala zaštititi kupce, do 2026. godine sve se svelo na deklarativne prijedloge bez konkretne implementacije. Razmjena podataka među državama članicama, koja je još 2019. godine najavljena kao “ključno oružje”, i dalje ne funkcionira u praksi.
Zašto razmjena podataka u EU zapinje?
Glavni problem leži u činjenici da mnoge države članice EU još uvijek uopće ne prikupljati podatke o prijeđenim kilometrima na sustavan način. Ono što je u Hrvatskoj i ostatku naše regije standard – upisivanje kilometraže pri svakom tehničkom pregledu – za mnoge “napredne” članice Unije i dalje je nepoznat pojam.
Belgija je ponudila svoj model Car-Pass, sustav sličan našem, ali s razlikom da se kilometri bilježe pri svakom posjetu servisu, a ne samo na tehničkom pregledu. Iako se taj model predlaže kao univerzalno rješenje za cijelu EU, politički dogovor i tehnička integracija idu puževim korakom.
Praksa u regiji: Informacija nije isto što i pravda
Na našim prostorima situacija je specifična. Zahvaljujući evidencijama s tehničkih pregleda, za automobile koji su kupljeni novi u matičnoj zemlji relativno je lako pratiti povijest kilometara. Međutim, to nije stalo na kraj prijevarama. Prevaranti su postali sofisticiraniji, a sama informacija o “skidanim” kilometrima često nije dovoljna da bi kupac dobio pravnu bitku.
Naš Kazneni zakon predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji “lažnim prikazivanjem činjenica dovedu nekoga u zabludu”, ali sudska praksa je spora i nepredvidiva.
Slučajevi iz sudnice: Dug put do odštete
Analiza presuda pokazuje porazne rezultate za oštećene kupce:
- Dugotrajni procesi: Kupci nerijetko čekaju i po pet godina na prvostupanjsku presudu.
- Mizerna odšteta: U jednom zabilježenom slučaju, nakon što je utvrđeno da je Renault Scenic imao 30.000 kilometara više od prikazanog, kupcu je nakon pet godina suđenja dosuđena odšteta od svega 358 eura.
- Prebacivanje odgovornosti: Vrhovni sud je u nekim slučajevima oslobađao prodavače (posrednike), uz obrazloženje da nisu bili u prilici provjeriti kilometražu jer je automobil promijenio više vlasnika.
Uzbekistan kao neočekivani lider u rješavanju problema
Dok se Europa bori s birokracijom, Uzbekistan je početkom 2026. godine donio zakon koji je problemu pristupio direktno i beskompromisno. Njihov parlament odlučio je da svaki prodavač koji ne upozori kupca na izmijenjenu kilometražu plaća trenutnu kaznu od 6,18 milijuna uzbečkih soma (oko 600 eura).
Iako taj iznos na europskom tržištu ne zvuči drastično, u Uzbekistanu on predstavlja vrijednost dvije prosječne plaće. Takva kazna, koja se naplaćuje brzo i bez višegodišnjih parnica, postala je snažan korektivni faktor na tamošnjem tržištu rabljenih vozila.
Kako se zaštititi pri kupnji rabljenog vozila?
Budući da sustav razmjene podataka u EU još uvijek ne funkcionira, kupci se moraju osloniti na vlastitu provjeru. Ako kupujete rabljeni auto iz uvoza, obratite pozornost na sljedeće:
- Digitalna povijest: Koristite platforme za provjeru broja šasije (VIN) koje imaju pristup bazama podataka iz zemalja uvoza (poput Njemačke, Italije ili Belgije).
- Stanje unutrašnjosti: Izlizana sjedala, upravljač i pedale često govore više o kilometrima nego sam brojač.
- Servisna knjižica: Provjerite jesu li pečati i datumi logični. Često se događa da su “nove” servisne knjige ispunjene istom olovkom i rukopisom.
- Dijagnostika: Profesionalni dijagnostički uređaji mogu očitati kilometražu iz drugih modula automobila (npr. iz modula mjenjača ili ključa), gdje prevaranti često zaborave obrisati tragove.
Zaključak
Prijevare s kilometražom ostaju rak-rana europskog tržišta. Dok čekamo da Bruxelles implementira obećanu razmjenu podataka, jedina prava zaštita ostaje oprez kupca i angažman stručnjaka pri pregledu vozila. Primjer Uzbekistana pokazuje da se problem može riješiti jednostavnim i strožim zakonskim okvirima koji izravno pogađaju džep prevaranata.
Za više korisnih savjeta o kupnji i održavanju, posjetite naše rubrike servisi i pratite najnovije vijesti iz svijeta automobilizma na portalu Auto Klub.