Električni automobili u BiH i regiji: Cijena punjenja i mapa punionica

Dok se vozači električnih automobila diljem Europske unije suočavaju s neprestanim oscilacijama cijena električne energije, jedan mali grad na jugu Švedske postao je svjetionik nade za održivu i pristupačnu mobilnost. U većini europskih zemalja, pronalazak brze punionice koja nudi cijenu ispod 0,50 eura po kWh postao je gotovo nemoguća misija. Visoki troškovi mrežarina, posrednika i fluktuacije na tržištu energenata čine dugim putovanjima električnim vozilima skupljima nego što bi to trebala biti.

Međutim, u Katrineholmu, Švedska, projekt pod nazivom ETC Solpark dokazao je da postoji rješenje koje eliminira posrednike i drastično reže troškove za krajnjeg korisnika. Njihov model “iz polja direktno u bateriju” rezultirao je vjerojatno najjeftinijom brzim punjenjem na cijelom kontinentu.

U ovom članku istražujemo kako ovaj sustav funkcionira, zašto je isplativiji od prodaje struje mreži i što to znači za buduće vijesti iz svijeta autoindustrije.

Ključ uspjeha: Snaga sunca bez posrednika

Tajna nevjerojatno niske cijene od samo 0,15 eura po kWh leži u eliminaciji mrežne infrastrukture kao posrednika. Većina punionica kupuje električnu energiju s tržišta, plaćajući pritom razne naknade za prijenos i distribuciju. ETC Solpark je odlučio preskočiti te korake.

Oni su svoju punionicu postavili neposredno uz vlastitu solarnu elektranu. Napajanje se vrši direktno istosmjernom energijom generiranom na licu mjesta. To znači da nema gubitaka u pretvorbi, nema troškova zakupa mrežnog kapaciteta i nema ovisnosti o globalnim cijenama plina ili ugljena. Rezultat je čista, zelena energija po cijeni koja je konkurentna čak i najjeftinijim kućnim tarifama u nekim zemljama.

Tehničke specifikacije: Brzina koja ne košta bogatstvo

Mnogi bi pomislili da se iza niske cijene kriju spori punjači koji zahtijevaju sate čekanja. Naprotiv, ETC Solpark nudi modernu infrastrukturu:

  • Dva brza punjača snage 150 kW: Ovi uređaji omogućuju punjenje baterije većine modernih električnih vozila od 10% do 80% za manje od 30 minuta.
  • Četiri priključka: Sustav je dizajniran tako da istovremeno može opsluživati do četiri vozila, dijeleći snagu prema potrebama baterija.

Ovakvi servisi za punjenje su ključni za prihvaćanje električnih vozila kod šire populacije, jer rješavaju “strah od dometa” (range anxiety) uz minimalne financijske izdatke.

Ekonomska logika: Zašto je isplativije puniti aute nego prodavati struju?

Gahangir Sarvari, menadžer projekta ETC Sol, iznio je fascinantnu ekonomsku tezu koja bi mogla promijeniti način na koji razmišljamo o energetici. Naime, u Švedskoj (kao i sve češće u ostatku Europe tijekom sunčanih dana), cijena električne energije na burzi može pasti blizu nule, pa čak i u negativne vrijednosti zbog viška solarne i vjetroenergije.

U takvim uvjetima, proizvođačima solarne energije se više isplati potrošiti tu energiju na licu mjesta nego je slati u mrežu za gotovo nikakvu naknadu. Prodajom te struje vozačima po cijeni od 0,15 eura, ETC Solpark ostvaruje profit koji je viši od onoga koji bi dobili prodajom mrežnom operateru, dok vozači dobivaju uslugu po tri puta nižoj cijeni od tržišne. To je klasični “win-win” scenarij.

Vremensko ograničenje: Iskoristite sunce dok je visoko

Model ima jedno logično ograničenje – niska cijena od 1,80 švedskih kruna (0,15 eura) vrijedi isključivo u periodu od 8:00 do 16:00 sati. To je vrijeme kada solarna elektrana radi punim kapacitetom i kada je višak energije najveći.

Nakon 16:00 sati, kada se sustav mora osloniti na pohranjenu energiju ili (u manjoj mjeri) na mrežu, cijena raste na 0,43 eura po kWh. Iako je to značajan skok, i dalje je riječ o cijeni koja je niža od većine komercijalnih brzih punjača u Njemačkoj ili Austriji, gdje cijene nerijetko prelaze 0,70 eura. Podaci pokazuju da su vozači brzo prihvatili ovaj model: čak 99% svih punjenja na ovoj lokaciji odvija se upravo u jeftinom dnevnom terminu. Naši savjeti vozačima električnih vozila uvijek naglašavaju važnost planiranja putovanja prema dostupnosti ovakvih isplativih točaka.

Može li se ovaj model replicirati na Balkanu?

Ovo je pitanje koje se nameće samo po sebi. Zemlje poput Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije imaju znatno veći broj sunčanih sati godišnje u usporedbi s južnom Švedskom. Ako sustav funkcionira u Katrineholmu, u Dalmaciji ili Hercegovini bi bio još efikasniji.

Prepreke i mogućnosti:

  • Zakonska regulativa: Potrebno je omogućiti lakše povezivanje privatnih elektrana s punionicama bez obveze ulijevanja sve energije u nacionalnu mrežu.
  • Inicijalna investicija: Iako su solarni paneli sve jeftiniji, brzi punjači od 150 kW i dalje predstavljaju značajan trošak.
  • Lokalna zajednica: Švedski primjer je lokalni projekt. U Hrvatskoj bi slični projekti mogli biti pokrenuti od strane općina ili privatnih investitora uz autoceste.

Redovite vijesti o poticajima za zelenu energiju sugeriraju da će sredstva iz EU fondova biti dostupna upravo za ovakve namjene, što bi moglo ubrzati implementaciju sličnih rješenja i kod nas.

Utjecaj na održavanje i životni vijek vozila

Korištenje stabilne, direktne energije iz solarnih sustava često je “čišće” za elektroničke komponente punjača, a samim time i sigurnije za baterije vozila. Iako brzo punjenje (DC) kod nekih modela može utjecati na dugovječnost baterije ako se koristi isključivo ono, moderni sustavi upravljanja toplinom u vozilima minimaliziraju taj rizik. Za vlasnike koji brinu o svom vozilu, redoviti servisi i dijagnostika baterije ostaju preporuka, bez obzira na izvor energije.

Budućnost je u decentralizaciji

Švedski primjer iz Katrineholma jasno pokazuje da budućnost nije u ogromnim, centraliziranim mrežama koje ovise o geopolitičkim previranjima, već u malim, lokalnim “otocima” energije. Kada punionica postane samoodrživa, ona prestaje biti trošak i postaje izvor prihoda za lokalnu zajednicu i uštede za vozače.

Ovaj model je privlačan jer je održiv na tri razine:

  1. Ekološki: Koristi se isključivo energija sunca, bez emisije CO2.
  2. Ekonomski: Nudi najnižu cijenu korisnicima uz profitabilnost za vlasnika.
  3. Infrastrukturno: Smanjuje pritisak na nacionalnu elektroenergetsku mrežu.

Zaključak: Pouka za vozače i investitore

Dok čekamo da se ovakvi savjeti i projekti masovnije pojave na našim prostorima, primjer ETC Solparka služi kao dokaz da električna mobilnost ne mora biti skupa. Švedska, koja je često predvodnik u ekološkim inovacijama, ponovno je pokazala put.

Za vozače električnih vozila u Hrvatskoj, ovo je signal da će s vremenom cijena punjenja morati padati kako se infrastruktura bude dekarbonizirala. Do tada, pratite naše vijesti kako biste saznali gdje se nalaze najpovoljnije punionice na vašoj ruti.

Ukoliko planirate prelazak na električno vozilo, ne zaboravite se informirati o svim aspektima posjedovanja, uključujući servisi i održavanje specifičnih EV komponenti na našem portalu autoklub.net. Budućnost vožnje je čista, tiha i, kako vidimo iz Švedske – nevjerojatno jeftina.

Sretnu i štedljivu vožnju želi vam vaš automobilski partner!

Podijeli: