Živimo u eri u kojoj je generativna umjetna inteligencija (AI) postala dostupna svima – od studenata koji pišu seminarske radove do profesionalaca koji generiraju video materijale jednim klikom. Međutim, dok uživamo u brzini i kreativnosti AI modela poput ChatGPT-a, rijetko razmišljamo o tome što se događa “ispod haube”.
Opsežan izvještaj koji potpisuje MIT Technology Review otkrio je šokantne podatke o tome koliko točno energije troši industrija umjetne inteligencije. Rezultati pokazuju da svaki naš “razgovor” s chatbotom ili zahtjev za slikom ima vrlo mjerljiv i nimalo zanemariv ekološki otisak.
Od jednog odgovora do rada mikrovalne pećnice
Energija potrebna za rad AI modela nije fiksna, već ovisi o složenosti zadatka i broju parametara koje model koristi. Znanstvenici su izračunali da trošak energije po jednom odgovoru ChatGPT-a iznosi od 114 džula do čak 6706 džula.
Da bismo to lakše vizualizirali, izvještaj nudi usporedbu s kućanskim aparatima:
- Jednostavan odgovor: Ekvivalent je radu mikrovalne pećnice u trajanju od jedne desetinke sekunde.
- Složen odgovor: Ekvivalent je radu iste te pećnice punih osam sekundi.
Iako se nekoliko sekundi rada mikrovalne pećnice čini zanemarivim, problem nastaje kada te brojke pomnožimo s milijardama korisnika koji svakodnevno koriste ove usluge. Modeli s više parametara daju točnije i preciznije odgovore, ali po cijenu enormno veće potrošnje energije.
Generiranje videa: Energetski “vrtlog”
Prava energetska eksplozija događa se kada od umjetne inteligencije zatražimo vizualni sadržaj. Prema istrazi MIT-a, stvaranje videa od samo pet sekundi troši oko 3,4 milijuna džula.
To je nevjerojatnih 700 puta više energije nego što je potrebno za generiranje jedne slike visoke kvalitete. Ako bismo to opet usporedili s mikrovalnom pećnicom, generiranje jednog kratkog AI videa ekvivalentno je njezinom neprekidnom radu dulje od sat vremena.
Hipotetski scenarij: Koliko troši jedan prosječan korisnik?
Znanstvenici su sastavili profil prosječnog korisnika koji AI-ju postavi:
- 15 pitanja (chat),
- Zatraži 10 slika,
- Zatraži 3 videa od pet sekundi.
Ukupna potrošnja za ovaj kratki niz aktivnosti iznosi otprilike 2,9 kWh električne energije. To je više nego što potroši mikrovalna pećnica koja radi neprekidno 3,5 sata. Za usporedbu, s tom količinom energije moderni električni automobil može prijeći između 15 i 20 kilometara.
Kraj ere energetske stabilnosti u podatkovnim centrima
Prije masovne pojave umjetne inteligencije, potrošnja energije u svjetskim podatkovnim centrima bila je relativno stabilna. Zahvaljujući stalnom povećanju učinkovitosti hardvera, centri su uspijevali obraditi više podataka uz istu količinu struje.
Međutim, AI je srušio tu ravnotežu. Potrošnja energije u podatkovnim centrima u SAD-u udvostručila se od 2017. godine. Predviđanja su još alarmantnija: do 2028. godine, čak polovica ukupne električne energije koju troše podatkovni centri ići će isključivo na napajanje AI alata.
Tko će platiti račun?
Golema potrošnja energije postavlja ključno pitanje: Je li AI financijski isplativ? Dok su usluge za krajnje korisnike trenutno često besplatne ili relativno jeftine, trošak infrastrukture i energije raste brže od prihoda.
Postoji opravdan strah da će se ovaj energetski apetit tehnoloških divova preliti na obične građane. Povećana potražnja za strujom od strane masivnih AI postrojenja mogla bi dovesti do povećanja cijena električne energije za male potrošače i kućanstva, dok će se energetske mreže naći pod neviđenim pritiskom.
Zaključak
Umjetna inteligencija je nesumnjivo moćan alat koji mijenja svijet, ali njezina cijena nije samo digitalna. Svaki put kada zatražimo od AI-ja da nam olakša posao ili zabavi nas videom, negdje u svijetu golemi procesori troše energiju kojom bi se moglo zagrijati na stotine obroka. Budućnost AI-ja morat će biti ili drastično učinkovitija ili ćemo se morati suočiti s činjenicom da je “digitalna inteligencija” jedan od najvećih energetskih izazova 21. stoljeća.