Ljudski ego i potreba za samopromocijom u digitalnom dobu često nadilaze granice zdravog razuma. Kako drugačije objasniti sve učestaliji poriv pojedinaca da sami sebe snime u činjenju najtežih kaznenih djela ili prometnih prekršaja, a zatim taj materijal ponosno podijele s milijunskom publikom na društvenim mrežama? Nekada su se prekršaji skrivali „kao zmija noge“, a danas se dokazi protiv samog sebe velikodušno dostavljaju javnosti.
Mnogi vozači i influenceri i dalje žive u zabludi da su njihovi profili na Instagramu, TikToku ili Facebooku njihova “privatna stvar” te da su skriveni od očiju zakona. Međutim, ono što je dostupno svima na internetu, dostupno je i policijskim službenicima te prekršajnim sudovima koji sve češće koriste upravo te objave kao neoborive dokaze u postupcima. Umjesto anonimnosti, neodgovorni pojedinci tijelima gonjenja daju savršeno dokazno oružje u ruke i doslovno sami sebe izručuju pravosuđu.
Slučaj iz Zagreba: Snimao prolazak kroz dva crvena i završio s kaznom zatvora
Koliko daleko ide ova bizarna praksa, najbolje oslikava pravomoćna presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu. Naime, jedan je vozač došao do raskrižja, namjerno pritisnuo gas i prošao kroz čisto crveno svjetlo na semaforu, uopće ne smanjujući brzinu. Da stvar bude gora, tu nije stao – nastavio je suludu vožnju i na idućem raskrižju ponovio istu stvar, ponovno ignorirajući crveno svjetlo i ugrožavajući živote drugih sudionika u prometu.
Ono što je šokiralo javnost jest činjenica da je vozač cijelo vrijeme jednom rukom držao mobitel, snimao vlastito divljanje, a snimku odmah ponosno objavio u obliku priče (Story) na svom Instagram profilu.
Epilog na sudu:
Iako je okrivljenik na sudu izrazio kajanje i tvrdio kako “nikoga nije ugrozio jer je cesta bila prazna”, sudac je bio neumoljiv. Pregledom snimke s Instagrama utvrđen je identitet vozača i neoboriva krivnja. Vozaču je izrečena kazna zatvora u trajanju od 60 dana (uvjetno na godinu dana), uz sigurnosnu mjeru oduzimanja vozačke dozvole B kategorije na četiri mjeseca. Budući da mu je ovo bio već treći put da čini istovrsni prekršaj, samo ga je priznanje spasilo od izravnog odlaska iza rešetaka.
Slučaj Krk: Fotografija policije s natpisom „A.C.A.B.“ na Instagramu
Druga kategorija prekršitelja su oni koji društvene mreže koriste za javno omalovažavanje i vrijeđanje policijskih službenika, pogrešno vjerujući da policija ne razumije internetski sleng i kratice.
Općinski sud u Crikvenici (Stalna služba u Krku) proglasio je krivim suvozača u jednom automobilu kojeg je policija zaustavila radi redovne kontrole. Mladić je iz automobila mobitelom fotografirao službeno vozilo MUP-a i policajce na dužnosti, a zatim je tu fotografiju objavio na Facebooku i Instagramu preko koje je velikim slovima ispisao dobro poznati akronim „A.C.A.B.“.
Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u screenshotove s društvenih mreža i jasno definirao značenje ove kratice:
Pravno tumačenje suda: Akronim „A.C.A.B.“ dolazi od engleskog izraza „All Cops Are Bastards“ (u prijevodu: Svi policajci su gadovi). Objavom fotografije s tim natpisom, okrivljenik je izravno putem društvenih mreža ponizio i uvrijedio konkretne policijske službenike u vezi s vršenjem njihove službe te ih izložio poruzi javnosti.
Drastično pooštravanje zakona: Stare kazne zamijenjene astronomskim ciframa
Dok je prekršitelj s Krka u vrijeme donošenja te presude prošao s tadašnjom kaznom od stotinjak eura, danas je situacija u prometnom i prekršajnom pravu drastično stroža. Zakonodavac je odlučio stati na kraj internetskom nasilju i omalovažavanju državnih organa.
Pogledajmo kako danas izgledaju zakonske kazne za ove oblike ponašanja:
| Prekršaj | Prijašnja kazna | Nova zakonska kazna (Trenutačno) |
| Prolazak kroz crveno svjetlo (bez smanjenja brzine) | Novčana kazna / Uvjetni zatvor | Do 60 dana zatvora ili kazna do 2.650 EUR + oduzimanje dozvole. |
| Vrijeđanje i omalovažavanje službenih osoba (uključujući natpise poput A.C.A.B. na mrežama) | od 20 do 100 EUR | Od 700 EUR do čak 4.000 EUR ili kazna zatvora do 30 dana! |
Kako se provodi digitalna istraga?
1.Uočavanje spornog sadržaja:Prijava ili monitoring.
Policijski odjeli za cyber-kriminal ili građani putem aplikacije “MUP-sigurnost i povjerenje” anonimno prijavljuju videozapise jurnjave, obijesne vožnje ili vrijeđanja službenih osoba.
2.Izuzimanje dokaza i lociranje profila:Forenzika i identifikacija.
Čak i ako prekršitelj obriše Story nakon 24 sata, policija zakonskim putem preuzima digitalne tragove, utvrđuje IP adresu, lokaciju baznih stanica u vrijeme objave i povezuje profil s točnim OIB-om i identitetom vlasnika telefona.
3.Predočenje na sudu i presuda:Sudski epilog.
Na ročištu se digitalni materijal izvodi kao primarni materijalni dokaz. Poricanje je u ovom slučaju tehnički nemoguće jer snimka jasno prikazuje lice okrivljenika, unutrašnjost njegovog vozila ili njegov privatni profil.
Zaključak
Moderno pravosuđe i policija odavno su prestali biti tehnološki neuki. Društvene mreže više nisu sigurna zona za liječenje frustracija ili dokazivanje lažne hrabrosti pred pratiteljima. Prije nego što idući put lakomisleno upotrijebite prst za slanje “atraktivnog” videa brze vožnje ili uvredljivog komentara upućenog policiji, dobro razmislite. Cijena tog jednog „lajka“ mogla bi vas stajati praznog bankovnog računa, gubitka vozačke dozvole ili, u najgorem slučaju, višemjesečnog boravka iza rešetaka.