Od siječnja 2023. godine, Hrvatska je dio schengenskog prostora. Granice su otvorene, a putovanja nikad jednostavnija. Međutim, s otvaranjem granica pojavila se i jedna velika zabluda među vozačima koji žive u inozemstvu – bilo da su hrvatski državljani ili stranci iz EU-a i trećih zemalja. Mnogi misle da im policija, zbog “europske slobode kretanja”, više ne može “staviti soli na rep” ako ne plate kaznu na licu mjesta.
Istina je upravo suprotna. Zakonodavac je predvidio vrlo stroge mehanizme koji osiguravaju da nitko ne napusti teritorij RH bez podmirenog duga prema državi, a opcija “plati kasnije” za osobe bez prebivališta u Hrvatskoj praktički ne postoji.
Tko se smatra “strancem” u očima zakona?
Važno je reći da pojam “stranac” više nije vezan samo uz putovnicu. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama:
- Stranac je državljanin države koja nije članica Europskog gospodarskog prostora (EGP).
- Inozemstvo je svaka država izvan EGP-a.
Međutim, kada je u pitanju naplata kazni, ključni faktor za policiju nije vaše državljanstvo, već prebivalište ili stalni boravak. Ako živite u Njemačkoj, Austriji ili Bosni i Hercegovini (bez obzira na to čiju putovnicu imate), u trenutku prometnog prekršaja u Hrvatskoj ulazite u poseban zakonski tretman.
Plaćanje na licu mjesta: Polovica kazne kao najbolja opcija
Kao i za domaće vozače, i ovdje vrijedi pravilo “50% popusta”. Ako počinitelj koji nema prebivalište u RH plati kaznu odmah na mjestu prekršaja, plaća samo polovicu minimalnog iznosa (za prekršaje do 265,45 eura).
No, što ako odbijete platiti?
Privođenje sucu i oduzimanje dokumenata
Ako policijski službenik izrekne kaznu osobi bez prebivališta u RH, a ona je odbije platiti, policija ima ovlasti koje se rijetko primjenjuju na domaće vozače:
- Dovođenje sucu: Policija može počinitelja odmah, bez odgađanja, privesti dežurnom sucu općinskog suda uz podnošenje optužnog prijedloga.
- Oduzimanje isprava: Kako bi se osigurala prisutnost u postupku, policija može privremeno oduzeti putovnicu, osobnu iskaznicu ili vozačku dozvolu. Dokumenti se ne vraćaju dok se postupak ne završi ili kazna ne plati.
“Odmah u zatvor”: Specifičnost za nerezidente
Ovo je dio zakona koji najviše iznenađuje vozače iz inozemstva. Dok domaći vozači nakon neplaćanja kazne prolaze kroz dugotrajan proces prisilne naplate putem Fine ili zamjene za rad za opće dobro, za osobe bez prebivališta u RH vrijedi princip hitnosti.
Prekršajni zakon propisuje: Ne uplati li se novčana kazna u roku određenom odlukom o prekršaju, ona će se odmah zamijeniti kaznom zatvora. Kada sud donese odluku, on nerezidentu određuje kratak rok za plaćanje (često odmah). Ako novac nije uplaćen, sudac izdaje nalog za zamjenu novčane kazne zatvorom. Državi je, naravno, u interesu novac, ali ako okrivljenik nema prebivalište u RH, država ne može riskirati da on napusti zemlju i postane nedostupan za naplatu.
Kalkulacija koja se ne isplati
Mnogi se uzdaju u to da će napustiti Hrvatsku prije nego što sustav “proradi”. No, važno je znati:
- Evidencija: Čak i ako vas puste da nastavite put, podaci o neplaćenoj kazni ostaju u sustavu. Pri sljedećem ulasku u Hrvatsku, na bilo kojem graničnom prijelazu ili pri rutinskoj kontroli, sustav će “vrisnuti” i bit ćete zadržani do podmirenja duga ili privođenja sucu.
- Troškovi: Osim same kazne, morat ćete platiti i troškove prekršajnog postupka, koji mogu značajno povisiti konačni iznos.
Zaključak
Pravilo je jednostavno: ako živite izvan Hrvatske, a u njoj počinite prekršaj, najpovoljnije je platiti kaznu odmah na licu mjesta. Svako kalkuliranje s “izbjegavanjem” vodi ka privođenju, oduzimanju isprava i, u konačnici, mogućnosti da godišnji odmor ili poslovni put završite u zatvoru. Schengen je olakšao putovanja, ali nije izbrisao odgovornost vozača pred zakonom.