Europsko tržište automobila upravo prolazi kroz najdramatičniju transformaciju u svojoj povijesti. Dok su desetljećima benzinski i dizelski motori bili neprikosnoveni vladari asfalta, podaci iz veljače i ožujka 2026. godine potvrđuju da je toj eri došao kraj. Nova “naftna kriza”, potaknuta nestabilnostima na Bliskom istoku, djelovala je kao katalizator koji je dodatno ubrzao ionako snažan trend prelaska na struju.
Najnovije statistike su neumoljive: prodaja automobila s isključivo benzinskim motorima strmoglavila se za više od 23%, dok električni modeli nastavljaju svoj pobjednički pohod, opasno se približavajući preuzimanju titule najprodavanije kategorije vozila.
Statistika ne laže: Skok tržišnog udjela
Prema službenim podacima udruge ACEA, električni automobili (BEV) u prva dva mjeseca 2026. godine drže 18,8% ukupnog tržišta. To je značajan skok u usporedbi s prošlogodišnjih 15,2%. Brojke postaju još impresivnije kada se pogledaju ključna europska tržišta:
- Njemačka: Rast prodaje električnih vozila od 26,3%, potaknut novim ciklusom državnih poticaja.
- Francuska: Spektakularan skok od 38,5%, što ovu zemlju stavlja u sam vrh europske elektrifikacije.
S ukupno više od 312.000 registriranih novih električnih vozila u samo dva mjeseca, jasno je da kupci više ne dvoje oko izbora pogona.
Hibridi su i dalje “most” prema budućnosti
Iako potpuno električni automobili jure naprijed, apsolutni pobjednici trenutačnog tržišta su hibridi. Oni drže dominantnih 38,7% tržišnog udjela i ostaju prvi izbor za kupce koji još uvijek osjećaju određenu dozu opreza prema punjačima.
Kada zbrojimo sve oblike elektrificiranih pogona (električna vozila, hibride i plug-in hibride), dolazimo do frapantnog podatka: 67% svih novih registracija u Europi otpada na “struju” u nekom obliku. Prošle godine taj je udio iznosio 58,5%, što pokazuje da se tranzicija događa brže nego što su predviđali i najoptimističniji analitičari.
Sumrak benzina i dizela
Nekadašnji gospodari cesta sada su u slobodnom padu. Udio benzinskih modela pao je na svega 22,5%, a pad prodaje na nekim je tržištima gotovo šokantan:
- U Francuskoj je potražnja za benzincima prepolovljena (-50%).
- U Njemačkoj bilježe pad od 22%, u Španjolskoj 20%, a u Italiji 19%.
Dizelski automobili, koji su nekoć bili sinonim za europska duga putovanja, sada su svedeni na marginu sa svega 8,1% tržišnog udjela. Čak su i plug-in hibridi (PHEV) sa svojih 9,8% postali popularniji izbor od dizelaša.
Lokalna politika kao jezičac na vagi
Unatoč općem rastu, europska slika nije svuda ista, što naglašava važnost državne politike. U Nizozemskoj je prodaja električnih auta pala za 35%, a u Belgiji za 11%. Ovi primjeri pokazuju da čim država smanji poticaje ili promijeni poreznu politiku, kupci privremeno povlače kočnicu. To je važna lekcija za sve vlade, pa tako i hrvatsku, o tome koliko je stabilnost subvencija ključna za održavanje tempa prodaje.
Bitka divova: Tesla vs. Kina
Zanimljivo je i na samom vrhu ponude. Tesla i dalje bilježi rast, ali američki div više nije sam na tronu. Kineski BYD agresivno je prodro na europsko tlo i već se izjednačio s Teslom po tržišnom udjelu od 1,8%. Ono što brine zapadne proizvođače je BYD-ova stopa rasta koja je više nego dvostruko veća od Tesline, što sugerira da bi kineski modeli uskoro mogli postati najčešći prizor na europskim punionicama.
2027. kao godina konačnog preokreta
Ako se ovi trendovi nastave, Europa bi već 2027. godine mogla doživjeti povijesni trenutak u kojem će čisto električni automobili prodajom nadmašiti benzince. Nakon što su već porazili dizelaše, struja se sprema za konačni trijumf nad fosilnim gorivima. Ratovi, cijene nafte i ekološka svijest spojili su se u “savršenu oluju” koja nepovratno gura automobilsku industriju u tišu i čišću budućnost.