Budućnost prometa u Europskoj uniji neupitno je električna. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen redovito naglašava važnost zelene tranzicije. Iako se fokus često stavlja na osobne automobile, kamioni su ključni dio te strategije. Ipak, logistički sektor suočava se s ogromnim izazovima. Europski proizvođači poput Scanije i Volva pozivaju na ublažavanje pravila o emisijama CO2. Razlog je jednostavan: prelazak na struju u teretnom prometu ide sporije od očekivanja.
Statistika prodaje u Hrvatskoj
Hrvatska se nalazi na samom začelju Europe po broju električnih kamiona. Podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2026. godinu su porazni. U kategoriji teških teretnih vozila N3, registrirano je tek jedno vozilo. Radi se o modelu Volvo FE Electric koji koristi tvrtka Lidl Hrvatska. U kategoriji N2 situacija je slična, s tek nekoliko isporučenih lakših dostavnih vozila marke Fuso. Tržište tegljača za duge relacije u Hrvatskoj praktički ne postoji.
Tesla Semi: Počinje masovna proizvodnja električnog tegljača
Problem nepostojeće infrastrukture
Glavni razlog slabog interesa je rečenica koja je otkrila sve. Ministarstvo je potvrdilo da na našim autocestama trenutno nema punionica za teške kamione. Vozači tegljača moraju raditi obavezne pauze svakih 4,5 sati. Logično bi bilo puniti kamion tijekom tog odmora. Međutim, javna mreža punjača od 350 kW ili više ne postoji. Bez takve snage, punjenje baterije od 500 kWh trajalo bi predugo. Operateri stoga radije biraju provjereni dizelski pogon.
Doseg i potrošnja teških vozila
Električni kamioni zahtijevaju goleme baterijske sustave. Dok automobil ima bateriju do 80 kWh, kamion treba preko 500 kWh. Prosječna potrošnja iznosi između 90 i 160 kWh na 100 kilometara. To omogućuje doseg od oko 360 kilometara s jednim punjenjem. Takav doseg pokriva većinu regionalnih ruta u Hrvatskoj. Ipak, bez strateški raspoređenih punionica, prijevoznici se boje zastoja. Sigurnost opskrbe ostaje prioritet svakog logističkog lanca.
Planovi za razvoj mreže punjača
Hrvatske autoceste planiraju postaviti 54 punionice za teška vozila. One će imati minimalnu snagu od 350 kW po priključku. Prve lokacije bit će odmorišta Janjče i Nadin na autocesti A1. Ovaj projekt trebao bi se realizirati do kraja 2027. godine. Tek tada se očekuje značajniji rast broja električnih kamiona na cestama. Direktiva EU obvezuje Hrvatsku na minimalnu pokrivenost mreže TEN-T. Infrastruktura se mora izgraditi prije masovne promjene voznog parka.
Prednosti i troškovi održavanja
Unatoč manjku punjača, električna vozila imaju jasne prednosti. Ivana Filipović iz Hrvatske pošte ističe jednostavnije upravljanje i manje kvarova. Električni motori zahtijevaju znatno manje redovnih servisa. Nema zamjene ulja, filtara goriva ni složenih sustava prijenosa. Ipak, početna investicija je i dalje vrlo visoka. Prijevoznici kupuju vozila isključivo uz detaljne Excel tablice isplativosti. Državni poticaji su stoga ključni za prve korake elektrifikacije.
Budućnost teretnog prometa do 2030. godine
EU cilj za 2030. godinu predviđa ogroman udio električnih kamiona. Trenutno smo u Hrvatskoj na manje od 1 posto, dok lideri poput Nizozemske dostižu 9 posto. Analize pokazuju da su sljedeće četiri godine presudne. Potrebna su ulaganja od 10 milijardi eura u europsku mrežu javnih punionica. Ako infrastruktura ne ubrza, europska industrija kamiona riskira zaostatak za globalnom konkurencijom. Redovito praćenje tehnologije i posjeti servisima ostaju temelj sigurne logistike.