Tržište automobila u Hrvatskoj prolazi kroz najintenzivnije razdoblje transformacije u svojoj povijesti. Iako se u javnosti i dalje vode žustre rasprave o isplativosti i infrastrukturi, statistički podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH) ne ostavljaju mjesta sumnji: broj električnih i hibridnih vozila raste brže nego ikada prije. Dok smo 2019. godine na cestama imali tek simboličnih 730 električnih automobila, ulazak u 2026. godinu označava povijesnu prekretnicu jer je broj potpuno električnih vozila (BEV) službeno premašio granicu od 12.000, nastavljajući snažan uzlazni trend koji je započeo krajem 2024. godine kada ih je bilo registrirano 9.987. Ovaj rast nije samo rezultat ekološke osviještenosti, već i sve šire ponude modela te izdašnih poticaja koji su postali dostupniji širem krugu poduzetnika i građana.
Regionalna slika: Zagreb i obala predvode elektrifikaciju
Geografska raspodjela električnih vozila u Hrvatskoj jasno ocrtava ekonomsku moć i razvijenost infrastrukture pojedinih regija. Grad Zagreb i dalje čvrsto drži titulu lidera s više od 4.500 registriranih “strujića”, što je i logično s obzirom na najveću koncentraciju punionica i sjedišta tvrtki koje prve obnavljaju svoje vozne parkove. Međutim, prava se borba za drugo mjesto odvija na jugu i u okolici metropole.
Splitsko-dalmatinska županija zadržala je status najjače regije izvan Zagreba, s brojkom koja je u 2026. godini značajno premašila 1.200 vozila. Turistički sektor i rent-a-car agencije na obali prepoznali su električna vozila kao ključan dio svoje ponude za strane turiste koji u Hrvatsku dolaze s već izgrađenim navikama vožnje na struju. Odmah uz bok Dalmaciji nalazi se Zagrebačka županija, dok Primorsko-goranska i Istarska županija također bilježe stabilan rast, čime se jadranski pojas profilira kao regija koja najbrže prihvaća nove tehnologije. Kontinuirano povećanje broja ovih vozila stavlja veći pritisak na ovlaštene servise u ovim regijama, koji moraju prilagoditi svoje kapacitete specifičnim zahtjevima održavanja baterijskih sustava.
Lika i istok Hrvatske: Izazovi tranzicije
Na drugom kraju spektra nalaze se županije u kojima elektrifikacija teče znatno sporije. Ličko-senjska županija i dalje bilježi najmanji broj električnih vozila, no čak je i tamo vidljiv pomak s dvoznamenkastih na nešto veće brojke zahvaljujući novim punionicama uz autocestu A1. Slična je situacija u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji, gdje se broj električnih auta i dalje mjeri u desecima, a ne u stotinama.
Glavni razlozi za ovakve brojke su nedostatak brze infrastrukture za punjenje izvan glavnih prometnih pravaca i tradicionalna sklonost rabljenim vozilima na konvencionalni pogon. Ipak, stručnjaci predviđaju da će se s dolaskom povoljnijih rabljenih električnih vozila iz zapadne Europe i ovaj trend početi mijenjati, čime će se smanjiti jaz između razvijenijih gradova i ruralnih dijelova zemlje.
Eksplozija hibrida: Sigurna zona za domaće vozače
Dok električni automobili rastu stabilno, prava “eksplozija” dogodila se u segmentu hibridnih vozila. Za prosječnog hrvatskog vozača, hibrid predstavlja idealan kompromis – nudi prednosti električnog pogona u gradskoj gužvi bez straha od dosega na dugim relacijama. Podaci za 2026. pokazuju da je broj hibridnih vozila u Hrvatskoj prešao impresivnih 85.000.
Usporedbe radi, 2019. godine bilo ih je samo 5.547, dok je 2024. godina završila s nešto više od 70.000 registracija. Ovakav masovni prelazak na hibridnu tehnologiju pokazuje da su vozači spremni za djelomičnu elektrifikaciju, ali i dalje traže sigurnost motora s unutarnjim izgaranjem kao rezervu. Popularnost hibrida također znači da servisi postaju specijalizirani za kompleksne sustave koji kombiniraju benzinske motore s elektromotorima, što zahtijeva novu razinu stručnosti u dijagnostici.
Plug-in hibridi: Sve popularniji izbor s vanjskim punjenjem
Poseban podsegment koji bilježi značajan rast su plug-in hibridi (PHEV). Ova vozila, koja omogućuju vožnju isključivo na struju na kraćim relacijama (obično do 50-80 km) uz mogućnost punjenja na utičnici, postala su favorit poslovnih korisnika. S početnih 352 vozila u 2019. godini, Hrvatska je ušla u 2026. s više od 10.000 registriranih plug-in hibrida.
Ovaj rast odražava promjenu u načinu korištenja vozila – vozači sve više pune svoje automobile kod kuće ili na poslu, koristeći ih kao električna vozila u svakodnevnoj gradskoj vožnji, dok vikendom koriste motor s unutarnjim izgaranjem za putovanja do mora ili planina. To je ujedno i najbolji pokazatelj da infrastruktura kućnih punjača raste paralelno s brojem vozila.
Budućnost i projekcije do kraja desetljeća
Ulazak u drugu polovicu desetljeća donosi optimizam za zagovornike zelene mobilnosti. Očekuje se da će do 2030. godine električna i hibridna vozila činiti više od 25 % ukupnog voznog parka u Hrvatskoj. Glavni pokretači tog rasta bit će stroži ekološki propisi u gradovima, daljnji razvoj mreže punionica te, najvažnije, postizanje cjenovnog pariteta između električnih i benzinskih vozila.
Iako je pred Hrvatskom još dug put do potpune dekarbonizacije prometa, statistika iz 2026. godine potvrđuje da elektrifikacija više nije samo trend za entuzijaste, već realnost koja mijenja izgled naših prometnica. Bez obzira na to vozite li potpuno električni auto, hibrid ili klasični dizelaš, digitalizacija i novi sustavi upravljanja postaju neizostavan dio svakog modernog vozila, što zahtijeva odgovorno vlasništvo i redovitu brigu o ispravnosti svih komponenti u ovlaštenim servisima.