Stoljećima su strojevi bili produžena ruka čovjeka, alati koji su nam omogućavali da gradimo brže, snažnije i preciznije. U automobilskoj industriji, koja je oduvijek bila predvodnik tehnološkog napretka, roboti su desetljećima sastavni dio proizvodnih linija. Međutim, taj se suživot čovjeka i stroja nalazi na povijesnoj prekretnici. Prema najnovijim predviđanjima stručnjaka, nalazimo se u osvitu nove ere: ere potpuno automatiziranih tvornica u kojima ljudska radna snaga više neće biti potrebna na proizvodnoj traci.
Neki od vodećih analitičara industrije vjeruju da nas od tog scenarija dijeli svega pet godina. Ono što je nekada bila domena znanstvene fantastike, sada postaje konkretan poslovni plan s jasno definiranim rokovima.
“Mračne tvornice”: Vizija budućnosti bez svjetla i ljudi
U stručnim krugovima, koncept tvornica s potpuno robotskim osobljem naziva se “mračnim” pogonima (dark factories). Naziv potječe od jednostavne, ali fascinantne činjenice: robotima za rad nije potrebno svjetlo, grijanje niti klimatizacija prostora na razini koja je potrebna ljudima. Tvornica može raditi u potpunom mraku, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.
Analitičari s uglednog Instituta Gartner i Warburg Researcha predviđaju da će upravo kineski proizvođači automobila vjerojatno biti prvi koji će implementirati ovaj model i potpuno “izbaciti” ljude iz neposredne radne snage. Prema njihovim procjenama, to bi se moglo dogoditi već 2030. godine. Kina, kao globalni lider u proizvodnji električnih vozila i napredne robotike, ima idealnu infrastrukturu i političku volju za ovakav skok.
Američki odgovor na automatizaciju
Iako se Kina trenutno čini kao favorit u ovoj utrci, američka automobilska industrija ne zaostaje. Prema izvještajima Auto Newsa, američki proizvođači mogli bi dostići potpuno automatizirane proizvodne linije čak i prije 2030. godine. Razlika bi mogla biti u pristupu: dok Kina teži potpunom uklanjanju ljudi iz širih operacija, u SAD-u bi ljudi i dalje mogli biti uključeni u nadzor i logistiku, dok bi sam proces montaže postao isključivo domena strojeva. Promjena će se, dakle, prvenstveno fokusirati na srž tvornice – liniju za sklapanje.
Humanoidni roboti: Od Boston Dynamicsa do Tesle
Ovo definitivno nije puka fantazija ili teoretsko nagađanje. Konkretni koraci već se poduzimaju na globalnoj razini. Hyundai planira revolucionarni potez u svojoj novoj tvornici u američkoj saveznoj državi Georgiji. Od 2028. godine planiraju instalirati humanoidne robote tvrtke Boston Dynamics, čime bi proces sklapanja automobila dobio potpuno novu dimenziju. Ti roboti, sposobni za kretanje i manipulaciju predmetima na sličan način kao ljudi, mogu obavljati zadatke koji su do sada bili previše kompleksni za tradicionalne industrijske robotske ruke.
Ni europski divovi ne spavaju. Mercedes-Benz već testira slične koncepte u manjem opsegu, istražujući kako humanoidni roboti mogu pomoći u logistici i preciznom sastavljanju unutar kabine. S druge strane, Tesla pod vodstvom Elona Muska razvija vlastitog robota, Optimusa, s jasnom namjerom da on jednog dana preuzme većinu fizičkih poslova u njihovim Gigatvornicama.
Glavni motiv je jasan: smanjenje troškova. Svi veliki proizvođači automobila svjesni su da je robotska radna snaga, dugoročno gledano, znatno jeftinija i predvidljivija.
Ekonomija bez pauze: Zašto proizvođači žele robote?
Iz perspektive uprava velikih automobilskih kompanija, ideja o robotskoj radnoj snazi zvuči gotovo utopijski. Razlozi su brojni i ekonomski neoborivi:
- Rad bez prestanka: Robotima nije potreban san, godišnji odmor niti pauze za obrok ili toalet.
- Eliminacija dodatnih troškova: Strojevi ne zahtijevaju zdravstveno osiguranje, uplate u mirovinske fondove niti plaćene bolovanja.
- Preciznost i brzina: Konzultantska tvrtka Accenture navodi da bi napredna automatizacija mogla smanjiti troškove proizvodnje i vrijeme potrebno za izlazak novog modela na tržište za nevjerojatnih 50 posto.
Takva ušteda omogućila bi proizvođačima da budu konkurentniji na tržištu gdje cijene baterija i sirovina stalno variraju, a pritisak na snižavanje cijena krajnjih proizvoda raste.
Dizajniranje automobila za strojeve, a ne za ljude
Nadolazeća tehnička promjena ne utječe samo na to tko gradi automobile, već i na to kako su oni dizajnirani. Dosadašnji procesi montaže bili su prilagođeni ljudskoj anatomiji – redoslijed ugradnje dijelova ovisio je o tome što ljudska ruka može dosegnuti i koliko je prostora radniku potrebno unutar karoserije.
Stručnjaci za Auto News objašnjavaju da će roboti diktirati novi dizajn. Dijelovi bi se mogli dodavati u karoseriju potpuno drugačijim redoslijedom kako bi se maksimalno iskoristila brzina i kutovi djelovanja robotskih ruku. Najveći izazov trenutno predstavljaju kabelski snopovi – spletovi žica koje je iznimno teško instalirati bez ljudske spretnosti. Inženjeri već rade na rješenjima: kablovi bi se mogli razdvojiti u manje module ili čak ugraditi izravno u panele karoserije tijekom samog procesa lijevanja ili prešanja, čime bi se uloga čovjeka u tom “pipkavom” poslu potpuno eliminirala.
Društvena cijena napretka: Strah od gubitka radnih mjesta
Iako je tehnološka i ekonomska strana priče pozitivna za dioničare i uprave, druga strana medalje krije ozbiljne rizike za cijele zajednice. Sindikati i iskusni radnici s pravom strahuju od budućnosti u kojoj tisuće ljudi više neće biti potrebne.
U Sjedinjenim Državama, moćni sindikat UAW (United Auto Workers), kao i slične organizacije u Europi, sigurno neće mirno promatrati kako automatizacija briše generacije radničkih obitelji. Iako stručnjaci pokušavaju ublažiti strahove tvrdnjama da će ljudi i dalje biti potrebni za:
- Održavanje i popravak robota,
- Logistiku i upravljanje lancima opskrbe,
- Kontrolu kvalitete,
- Nadzor softvera i dizajn sustava, činjenica je da će ta radna mjesta zahtijevati potpuno drugačije vještine. Doći će do masovnog premještanja radne snage s proizvodne trake u urede i tehničke laboratorije, ali je upitno koliko će se radnika moći prekvalificirati.
Gubitak radnih mjesta u samoj proizvodnji bit će neizbježan. Kako se stupanj automatizacije bude povećavao, tako će rasti i napetost između tehnološkog napretka i socijalne stabilnosti. Povijest nam pokazuje da svaka industrijska revolucija donosi bolne tranzicije, a ova “robotska” revolucija u autoindustriji mogla bi biti najbrža i najdublja do sada.
Zaključak: Godina 2030. kao prekretnica
Automobilska industrija kakvu poznajemo polako nestaje. Do kraja ovog desetljeća, proces kupnje automobila mogao bi započeti s modelom koji je dizajnirao AI, a završiti s vozilom koje je sklopio humanoidni robot, bez da ga je ijedna ljudska ruka dotaknula tijekom cijelog procesa.
I dok će potrošači vjerojatno profitirati od nižih cijena i možda veće preciznosti izrade, društvo će se morati suočiti s izazovom redefiniranja rada. Tehnološki napredak je nezaustavljiv, ali očuvanje dostojanstva i egzistencije radne snage bit će ključni zadatak politike i industrije u narednih pet godina. Utrka do “mračnih tvornica” je počela, a pobjednik će biti onaj tko uspije pomiriti profitabilnost strojeva s potrebama ljudi.